Prehrana predškolskog djeteta

Prehrana predškolskog djeteta

U vrtiću nastojimo poštivati dolje navedeno, ali istodobno se nastojimo maksimalno prilagođavati prehrambenim navikama koje dijete donosi od kuće u dogobvoru sa roditeljima a sukladno spoznajama.

S navršenom prvom godinom života dijete treba imati tri glavna obroka (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana.

Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin veći dio ukoliko dijete nije u vrtiću tijekom dana , pa tamo jede s vršnjacima. Veliki poticaj na uzimanje obroka ima okolina.

Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je važno osigurati i dovoljno vremena. To, naravno, ne znači da obrok treba trajati satima. Ne hodati za djetetom I nuditi mu hranu,stvoriti mu navike jela za stolom. Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve što se tiče količine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvoj godini života, a i više je zainteresirano za svijet koji ga okružuje i "zaboravlja" jesti. Ipak, ne preporuča se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnevna aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu pažnju.

U prvoj godini dijete naraste prosječno 25 cm i utrostruči porodnu masu.

U drugoj godini života dobije na tjelesnoj težini 2,5 kg u prosjeku, a od treće do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godišnje.

U drugoj godini naraste prosječno 12 cm, a od treće do sedme godine 6 do 8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine života kontinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg.   U obroku bi zastupljenost ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelančevina 10 do 15% i masti 35 do 45%. Jelovnik treba svakog dana sadržavati mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te kruh i proizvode od žitarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predškolske dobi trebalo bi sadržavati 3,2% mliječne masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi, kuhanim ili pirjanim, a ne pečenim i prženim. Povrćem se unose biljna vlakna koja povećavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Ono je, kao i voće, izvor vitamina i minerala. Kruhom i žitaricama osigurava se energija i vitamini B-skupine. Jaje je također vrijedna namirnica. Žumance je bogato fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelance je izvor bjelančevina.

Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom. U pripremanju obroka, žličica maslinovog ulja koristan je dodatak i dijete treba navikavati na specifičan miris i okus te vrijedne namirnice. Od tekućine, prednost treba dati vodi za piće iz slavine ili pakiranoj u boce. Nakon prve godine života vodu za piće više nije potrebno prokuhavati. Vrijedan obrok je i mliječni sladoled koji se može jednom dnevno ponuditi djetetu kao desert.