ZDRAVSTVENE I HIGIJENSKE MJERE U VRTIĆU

MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE I HIGIJENE U VRTIĆU OBUHVAĆAJUPlanirane zadaće za unaprjeđivanje ustrojstva njege i skrbi za tjelesni rast djece usklađene su s Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (N.N. br. 105/02.).

1. 2. Upis u vrtić uvjetovan je liječničkom potvrdom o izvršenom sistematskom pregledu 3. Pobol djece je uredno praćen prema priloženim liječničkim potvrdama. Najčešća oboljenja su respiratorne i probavne infekcije 4. Zadaća prevencije oboljenja, infekcija i intoksikacija ostvaruje se pravilnom izmjenom ritma aktivnosti tijekom boravka, pravodobnom izolacijom bolesne djece, pravilnom higijenom igračaka, prostora boravka, sanitarnih prostorija i redovitog svakodnevnog boravka na zraku. 5. Pranje zubi poslije obroka realizira se u svim odgojnom skupinama. 6. Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo i ove godine kontinuirano su kontrolirali pitkost vode i uzimali briseve iz kuhinje, kao i kaloričnost hrane 7. Provjera dokumentacije o cijepljenju djeteta protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja. 8. Jelovnici se redovito izrađuju prema normativima prehrane propisanim za sve vrtiće uz strogu kontrolu korištenja higijenski ispravne hrane. 9. Posebna pozornost poklanja se deponaciji nečistih tvari i sredstava za čišćenje. 10. Tjelesni rast i razvitak djece praćen je od strane medicinske sestre antropometrijskim mjerenjima djece 2x godišnje koji su uključivali: -antropometrijska mjerenja djece 11. Kontinuirano se provodi zdravstveni odgoj djece koji potiče proširenje spoznaje i razvoj svijesti o osobnoj higijeni i pozitivnom odnosu i povjerenju prema liječniku (posjeti doktora i stomatologa),kao i edukacija svih zaposlenih 12. Pri provedbi izleta djece u prirodu posebna pozornost poklanjala se higijensko- zdravstvenim mjerama. 13. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti, roditelji su bili dužni dostaviti vrtiću potvrdu o obavljenom zdravstvenom pregledu djeteta. Ukoliko je izostanak djeteta trajao dulje od 60 dana, potrebno je ponovno donijeti potvrdu o sistematskom pregledu djeteta 14. Dva puta godišnje provodi se deratizacija i dezinsekcija prostora vrtića, ako se ukaže potreba i češće

 

Priprema djece za jaslice i vrtić

Polazak u jaslice, odnosno vrtić za svako dijete predstavlja veliku promjenu u životu. Dijete dolazi iz obitelji gdje se osjećalo sigurno, u njemu nepoznatu sredinu, među nepoznate osobe. Polazak u vrtić predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i čitave obitelji, novo poglavlje u kojem se dijete možda prvi put odvaja na dulje vrijeme od roditelja, susreće s brojnim novim ljudima, novim prostorom, situacijama. Polazak u vrtić istovremeno je velika promjena i za cijelu obitelj, koja može izazvati i radost i strah. Roditelj može s ponosom gledati svoje dijete kako se „otiskuje u svijet“, radovati se ponovnom povratku na posao, tome da će imati nešto više vremena za sebe, no nerijetko će to biti praćeno i zebnjom, pitanjima: „Kako će se moje dijete snaći, hoće li tete prepoznati kad je tužno, gladno, hoće li znati tražiti što mu treba … „ Potrebno je proteći određeno vrijeme tijekom kojega se dijete prilagođava novoj sredini, upoznaje odgojitelje i nove prijatelje. Svako dijete prolazi kroz taj period, samo što se neka djeca prilagođavaju brže (za samo nekoliko dana), dok je drugoj djeci potrebno dulje vrijeme (i do 2 mjeseca). Neka djeca reagiraju burnije, a neka i ne pokazuju veće promjene u ponašanju. Promjene u ponašanju tijekom prilagodbe djeteta su prolazna pojava i dobro je biti pripremljen na njih, kako bi djetetu mogli što bolje pomoći u prilagodbi. Priprema djece za vrtić prije svega ovisi o razvojnoj dobi i djetetovoj osobnosti. Cilj pripreme za vrtić je djetetu unaprijed stvoriti što jasniju predodžbu o tome što ga očekuje te učiniti vrtić privlačnim ciljem kojemu se ono može veseliti. Najčešće starija djeca, dobi od četiri godine nadalje, imaju veću potrebu za druženjem s drugom djecom, što onda vrtić čini privlačnijim. Također postoje razlike među djecom u načinu kako najčešće reagiraju na promjene – neka djeca u prvim godinama života na većinu promjena isprva reagiraju otporom, npr. isprva odbijaju svaku novu hranu, novu osobu i sl., što može biti indikator da će na taj način pristupiti i vrtiću. Druga pak djeca lako i radosno, „bez problema“ krenu u vrtić, a reakcija uslijedi nakon nekoliko dana ili tjedana, kad shvate da je to za stalno…